Ljubavna bamija i odlazak u prirodu

Došlo je vrijeme da i ja udahnem zraka, gledam u plavetnilo, odmaram u zelenilu. Zato pinklec na leđa, nema kuhanja, pisanja recepata, samo odmor za dušu i tijelo. Možda ću škicnuti koji put na svoj Iphone da vidim što se događa, a možda će signal biti tako loš da neću moći ni to. Ali prije puta treba se nešto pojesti, fino, lagano, ljetno.

Od nedavno se na tržnici može kupiti svježa bamija. Imala sam jednom davno jednog dobrog "prijatelja" Makedonca, koji me mnogo čemu naučio, a između ostalog i gurmanluku. Spremao mi je ludu hranu, nezaboravnu, a njegove recepte s bamijom neću nikad zaboraviti. Makar su se naši putevi razišli, neću zaboraviti ni njega.

Evo kakav je on meni omlet pravio za doručak, za koji je potrebno:

• 1 veći plavi luk
• 1 crvena paprika, po mogućnosti malo ljutkasta
• 6-7 većih svježih bamija
• šaku sitnih rajčica, ja sam imala žute tikvaste
• 4 jaja
• malo soli i papra

Na maslinovom ulju prepržiti sjeckan luk i papriku, dodati narezane bamije i rajčice. Dinstati dok ne ishlapi tekučina. Na to izliti umučena jaja s malo mlijeka i žlicom brašna. Kad se donja strana omleta ispeče, na kratko staviti tavu u zagrijanu pećnicu pod gril da dobije lijepu zlatnu boju i odozgo. Poslužiti uz neku salatu, u mojem slučaju je tušt.

Ah, zaboravila sam, dodati nekoliko mlaza ljubavi!

Sretni i veseli bili, od ovog časa počinje moj godišnji odmor!

Ljetna torta

Ova torta je u stvari jedna velika i okrugla kremšnita bez gornje kore, a umjesto nje, voće. A razlika je i u malo kompaktnijem sadržaju file, jer je pritisak voća priličan.

Tijesto kao podloga je obično lisnato tijesto, ja sam koristila industrijsko. Ovo zeleno sa strane je špinatovo tijesto koje mi je ostalo kao okrajci od "Tortica". Naravno da je to nepotrebno, ja sam htjela kako Melrose kaže "splašiti" goste, no nije uspjelo plašenje. To sam tijesto radila od sasvim mladih izdanaka i ne "vuče" ni malo na špinat i nitko mi nije vjerovao, svi kažu, sigurno si dodala neku boju, a nisam. Komadiće tog biskvita ima i po sredini file, a služi kao armatura.

To naravno i nije potrebno ako je fila dovoljno čvrsta.

Potrebno je:

• 250 g smrznutog lisnatog tijesta za koru
• 1 litra mlijeka
• 5 žutanjaka
• 300 g šećera
• 3 žlice kukuruznog škroba - Gustin
• 1 mahuna vanilije
• 500 g slatkog vrhnja
• 3 lista želatine - 15 g
• razno sezonsko voće
• 2 vrećice crvenog preljeva za torte

Prvo napraviti koru, otopiti tijesto i razvaljati ga na veličinu kalupa, i malo više. Položim tijesto na ploču od kalupa, na to stegnem obruč i tako pečem tijesto sa suvišnim okrajcima jer mi je tako tijesto ne "uvuče". Malo ga probockam vilicom i stavim u zagrijanu pećnicu na 200 st oko 15 min. Ohladiti. Obrezati oštrim nožem suvišne okrajke.

U međuvremenu natrgati želatinu na manje komadiće i preliti je sa ledenom vodom da nabubri. U prikladnoj posudi za kuhanje kreme staviti umućene žutanjke sa šećerom, gustin, raspolovljena vanilija i mljeko, kuhati dok se ne zagusti (ne kuhati dugo, samo da zagusti), maknuti s vatre i umješati dobro ocijeđenu želatinu, te odmah staviti u vodu na hlađenje. U hladnu kremu umješati stučeno slatko vrhnje.

Na dno kalupa od torte, na ohlađeno tijesto prvo staviti malo voća, najbolje prvo bobičasto.

Zatim prekriti kremom, pa opet voće i krema do kraja. Staviti na par sati u frižider da se stisne.

U međuvremenu pripremiti voće i preljev za torte i napraviti ga po uputi na vrećici. Na stisnutu tortu (ne vaditi obruč) poredati sitnije voće i zaliti ga pripremljenim crvenim preljevom, redati drugi sloj i svaki ljepiti, ako se preljev u lončiću malo stvrdnuo, malo ga podgrijati. Tako redati voće do kraja i složiti ljepu piramidu. Kistom umoćenim u preljev "poglazirati" voće. U frižider na hlađenje. Ukupno mi se hladila 8 sati. Ove mjere su za kalup od 28 cm.

Riba iz papira

Ja spadam u one koji jako vole ribe, sve, bijele, plave, male, velike, a da o školjkama i rakovima ne govorim, a tek one bez krljušti kao lignje i hobotnice...

No, (uvijek ima neki no) malo mi teško pada pržena plava riba. Trebalo bi je vjerojatno manje pojesti, ne znam, a ja navalim i ne mogu se zaustaviti. Pa onda nastaju problemi. Ne želim se odreći plave ribe, pa sam našla rješenje, riba iz papira.

Ovo je lokarda, srodnik skuše, vrlo ukusna plava riba, najbolja je na gradelama, a kako ne mogu u stanu grilati, mogu na balkonu, ali bi mi susjedi poslali muriju, pržit se ne usudim jer sam se odlučila dobro najesti, pa sam riješila ispeći je u pećnici, ali zamotanu u masnom papiru.

Znači, očišćenu i posoljenu ribu položila sam na dovoljno velik komad papira za pečenje, u utrobu ribe, stavila kriške limuna, rajčice, peršinovog lista, malo ružmarina i češnjaka. Sve zalila sa vrlo malo maslinovog ulja. U čašu nalila dobrog vina, ribi dala par kapi, a ostalo a ostalo dala sebi, da mi lakše prođe vrijeme dok se ne ipeče. Zamotala ju dobro u papir da sokovi ne iscure pri pečenju. Zamotuljke položila na pleh i sve tpnula u dobro zagrijanu pećnicu na 15 minuta, ovisi o debljini i veličini ribe.

Moji su mi se kod kuće smijali, rekli su da jedem riblju juhu bez juhe, no ja se nisam dala smesti i dalje uživam u ribi iz papira.

Kruh sa sušenim rajčicama i tikvicama

Kad sam dobila dozvolu da si uberem cvijetove tikvica, našla se u mojoj košari i po koja veća tikvica, ovaj put za jedan fini talijanski starinski recept. Upala sam u familiju talijanskog porijekla, a to znači da sam morala malo se pomučiti s kuhanjem. No sve se nauči kad je motiv jak. Moja baka je rodom iz istočne Slavonije i ono što sam naučila od nje, sasvim je nešto dugo što sam morala naučiti kao mlada snaha. No, brzo sam stekla sigurnost i njih osvojila slavonsko - kontinentalnom kuhinjom. Jedan od prvih recepata koji sam pravila je ovaj kruh od sušenih rajčica i ribanih tikvica. Bila mi je nepojmljiva činjenica da se usred ljeta suši paradajz i odmah troši. Logično mi je spremiti ga za zimu, ali upotrebljavati ga odmah... no ubrzo sam shvatila u čemu je kvaka. Toliko je koncentriran i posebnog okusa, da to ne može zamjeniti ni jedan svježi. Tako je i u ovom kruhu.

Ovaj kruh se reže na šnitice, jede samostalno, ili ovako s nekim sirnim namazom, u ovom slučaju je ovčja skuta.

Evo što ide u taj kruh:

• 2 cijela jaja
• 300 g brašna
• 5 žlice maslinovog ulja
• 2 žlice balzmičnog octa
• po pola žličice praška za pecivo i soda bikarbone (nemam pojma zašto jedno i drugo)
• naribane (kao jabuke za savijaču) dvije tikvice srednje veličine
• šaku sušenih rajčica nasjeckanih i mariniranih u ulju
• šaku maslina narezanih
• malo sitno sjeckanog češnjaka
• 100g parmezana nareznog na male kockice
• sol i papar
• malo zelenih začina po volji, vlasac, peršin list, bosiljak ili sl.

Brašno izmješati na suho sa praškom i sodom, solju i paprom. Mikserom sjediniti jaja, ulje i ocat, pa kuhačom umješati povrće, parmezan i začine pa dodati brašno. Ako je potrebno dodati zeru tekućine, ja sam dodala malo mlijeka (ovisi o vlažnosti tikvica). Vrlo oprezno soliti, jer su slane i masline i parmezan. Masu izliti u pleh obložen papirom. Peći u zagrijanoj pećnici 35 minuta na 220 st. Nakon 15 minuta lagano prekriti al. folijom. Provjeravari drvenim štapićem da li je pečeno ili treba još malo dopeći. Ja sam ovaj put malo pretjerala s pečenjem, pa mi je ispao malo presušen i mrvast, no ipak jestiv.

Ovčja skuta u cvijeću

Bila sam prošli tjedan u čistoj prirodi i dobila cvijetove tikvica. Kako ih je teško naći na tržnicama, odnosno ako ih se i nađe, nitko mi ne može garantirati da nisu tretirani svim i svačim, jer se prije upotrebe ni ne peru. Jako volim te cvjetove, toliko su nježni, a dominantni. Život im je kratak, boja i ljepota nenadmašna.

Sigurno je već puno puta obrađeno pohanje cvijetova tikvica, no evo kako ja to radim.

Ako mi netko dozvoli da mu "počupam" najljepše i najmlađe tikvice još sa cvijetom, onda je to savršeno. I da znam da su rasle bez kemijskih dodataka, onda mojoj sreći nema kraja. One se ne peru i zbog toga idu u tehnologiju takve ubrane, najbolje odmah. Treba ih samo malo kistom nježno oprašiti ako je zaostalo malo zemlje ili koji mravac, iz sredine noktom odlomiti tučak, baciti ga i to je sve. Pravi znalci kažu da se raspoznaju ženski od muških cvjetova, i da su neki jestiviji od drugih, no moje znanje biologije je skromno, jedva raspoznajem razliku u ljudskom rodu, gdje ću u cvijeću, a meni su svi dobri.

Kako su brani sa pripadajućom mladom tikvicom, u pohanje ide i ona, a zgodno služi i kao držak. Punila sam ih sa svježom ovčjom skutom, a može i bilo koji gušći krem sir. Začiniti prema želji, no meni je ovčja skuta dovoljno aromatična i ovaj put nisam začinila ničim, osim sa malo soli.

Uranjati u klasično palačinkino tijesto i pržiti u vrelom ulju dok ne dobe zlatnu boju. Odlagati na kuhinjski papir. Služiti uz ljetne salate.

Savijača od nektarina

Radila sam štrudlu od jabuka, onu klasičnu, čak sam kupila gotove kore, što baš ne radim često, ali eto, trebalo je toga dosta napraviti a vremena malo. Imala sam mladih jabuka, očistila ih, naribala i ostavila da odstoje. No kad sam krenula s radom, preračunala sam se i za zadnju savijaču ponestalo mi je dovoljno jabuka i bilo mi je žao baciti tijesto. Otvorim frižider i gledam što ima da stavim umjesto jabuka. Ništa osim nektarina i to poprilično tvrdih.

Narežem nektarinu na manje komadiće i napravim zadnju savijaču i u strahu kako će sve plivati, stavim u pećnicu. Više puta sam otvarala vratašca da vidim šta se događa, ali ne vidim ništa neobično. Na kraju pečenja, jedva dočekam da se prohladi i zovem svoje degustatore. Ocjena 5+, kažu oni. Drugi dan sam morala radit štrudl od nektarina.

No, što mi je potrebno za jednu savijaču:

• 3 tanka lista gotovog tijesta
• 3 žlice krušnih mrvica
• 3 žlice šećera
• malo cimeta u prahu
• 1 naribana mlada jabuka veća
• 1 veća tvrđa nektarina (neoguljena)
• malo ulja

List tijesta staviti na radnu površinu, navlažiti ga vodom i pokapati uljem. Na njega staviti drugi i treći list i sve isto napraviti s vodom i uljem. Na trećeg posuti krušne mrvice, zatim ribanu jabuku, komadiće nektarine, šećer i cimet. Zaviti i staviti peći na namaštenoj tepsiji.

Peći 25 minuta na 200 st.

Sigurno bi bilo dobro u krušne mrvice umiješati malo mljevenih i oguljenih badema, no to ću probat drugi puta.